<=== Nazad na sve intervjue



Predrag Vraneš,
generalni direktor preduzeća „S&T Serbia“

Predrag Vraneš

MENADŽERI MORAJU IMATI JASNU I EFEKTIVNU KOMUNIKACIJU




B I O G R A F I J A


Svoju radnu i poslovnu karijeru Predrag Vraneš je započeo u Institutu „Mihajlo Pupin“ neposredno nakon diplomiranja na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, a svoje stručno usavršavanje iz oblasti računarskih nauka nastavio je u SAD-u na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu (UCLA), gde je bio i asistent. Nakon magistriranja, radio je u istraživačkom centru IBM-a „Tomas J. Votson”. Gospodin Vraneš je pored svega navedenog bio i aktivan vaterpolista: od 1969. do 1980. godine igrao je za vaterpolo klub „Partizan” i reprezentaciju Jugoslavije. U tom periodu osvojio je sedam domaćih i dva evropska šampionata. „Imao sam zaista sreće da sam se od samog početka svoje karijere našao u jakim sredinama, institucijama svetskih razmera i pod uticajem jakih ličnosti“, kaže Predrag Vraneš. S&T-om u Srbiji upravlja od njenog osnivanja 1996. godine. Predrag Vraneš je na rukovodećoj poziciji bio i u preduzeću „Računarstvo“ u sastavu Instituta „Mihajlo Pupin“, gde je vodio brojne projekte. U periodu od 1992. do 1998. bio je predsednik Vaterpolo kluba „Partizan“.

Startovali smo u maju 1996. sa jednim zaposlenim, a sada nas ima gotovo 100. Strateški cilj bio je da od kompanije koja je startovala praktično od nule, kao distributer HP-a za IT infrastrukturnu opremu, postanemo jedan od vodećih sistem integratora u zemlji – što smo u međuvremenu i uspeli da postignemo, kaže Predrag Vraneš generalni direktor „S&T Serbia“.

Kako se krenulo 1996. godine i do čega se danas stiglo?

„S&T“ je od samog nastanka bila izrazito rastuća kompanija, duže od decenije beležeći rast i prihoda i profita. Ostvareni profit smo reinvestirali u dalji rast i širenje kompanije, kako organski tako i kroz strateške akvizicije. U Srbiji smo do sada uspešno pripojili i integrisali tri IT preduzeća: EKI Soft (2002. godine), ITS Intertrade (2004. godine), i Sito (2005. godine) - koja je ujedno predstavljala i najveću akviziciju u Srbiji.

Šta vas izdvaja od konkurencije, koje ste značajnije projekte do sada realizovali, a koji tek slede, dosta sarađujete sa vodećim srpskim preduzećima?

Ono što nas u odnosu na konkurente izdvaja, pored činjenice da smo istovremeno i domaća i deo snažne internacionalne IT kompanije, sa prisustvom u 22 zemlje Evrope i Azije, jeste da smo i jedan od najvećih investitora u IT oblast u regionu i u Srbiji. Imamo dobro organizovanu strukturu kompanije, stoga možemo da odgovorimo brzo i lako na izazove. Sa više od 80 podružnica blizu smo korisnicima i svoje stručnjake možemo iskoristiti i za nacionalne i međunarodne poduhvate. Imamo odlične odnose sa svojim strateškom partnerima (kao što su HP, SAP, Infor, EMC, IBM), veoma smo dobro upućeni u nove tehnološke tokove i u stanju smo da ponudimo sveobuhvatna rešenja zasnovana na iskustvu u regionu.
Do sada smo na SAP-ovoj tehnološkoj osnovi u Srbiji uspešno realizovali više od petnaest projekata za velike korisnike kao sto su „Wienner Stadische“, OMV, „Dijamant“, SBB, „Politika Newspaper & Magazines“, PTT, „Lukoil“, „Wirpool“, „Knauf“ i drugi, i te ćemo aktivnosti nastaviti i pojačati. Radi se o rešenjima za velike korisnike koja traže znatna ulaganja u IT i podrazumevaju veličinu, snagu i finansijske mogućnosti kompanija koje ih uvode. Pored velikih preduzeća, od 2008. će i mnoga manja preduzeća u Srbiji biti u prilici da primene standardno SAP-ovo rešenje, potpuno funkcionalno i ekonomski prilagođeno tom segmentu našeg tržišta.
Naša IT rešenja koriste i vodeća srpska proizvodna preduzeća poput gornjomilanovačkog „Metalca“, zrenjaninskog „Dijamanta“ ili Sojaproteina“ iz Bečeja. Pored njih, naša rešenja uspešno funkcionišu u kompanijama koje se bave logističkim i distributivnim poslovima kao „Jugohemija“ ili „Milšped“, na primer. Radi se o kompanijama koje su privatizovane i koje su već duže vreme listirane na Beogradskoj berzi. Bilo bi nekorektno reći da je jedini ili glavni razlog za izuzetno povećanje tržišne vrednosti ovih kompanija u poslednjih godinu-dve dana to što imaju dobar i pouzdan poslovni informacioni sistem, ali je očigledna korelacija između rasta cena njihovih deonica i momenta uvođenja naših, na svetskim standardima zasnovanih, IT poslovnih rešenja.

Poslovna 2006. vam je bila više nego uspešna, šta očekujete od poslovne 2007. godine?

Prošla 2006. godina bila je zaista izuzetno značajna i za kompaniju u celini, a i za nas ovde u Srbiji. Pored izvrsnog uspeha na kompanijskom nivou (prihod od prodaje u 2006. godini uvećan je za 30 odsto i iznosio je skoro pola milijarde evra, dok je profit dostigao 12,1 milion evra, što predstavlja povećanje od 42 odsto u odnosu na prethodnu godinu), ostvarili smo do sada najbolje rezultate i mi u Srbiji. Sa prihodom u 2006. godini od 11,6 miliona evra, što je porast od čak 56 odsto i profitom uvećanim za 44 odsto (posebno u oblastima konsultantskih usluga i poslovnih rešenja), svrstali smo se među najuspešnije u zemlji, učvršćujući svoju poziciju vodećeg IT sistem integratora i u zemlji i u regionu. Istine radi, treba reći da je prošle godine došlo do opšteg tržišnog rasta u našoj industriji, ali smo nezavisno od toga, poredeći se sa 15 konkurenata, ostvarili i značajan relativni rast. I u 2007. smo nastavili sa trendom uspešnog poslovanja, što potvrđuju naši polugodišnji rezultati: u poređenju sa prvom polovinom 2006. godine prihod je uvećan za 27,6% i iznosio je 5,2 miliona evra, dok je profit dostigao povećanje od čak 50,2% u odnosu na prošlogodišnji, čime smo ostvarili porast daleko iznad rasta tržišta.

Kojim strateškim pravcima će ići dalje poslovanje i dalji razvoj vaše kompanije?

Osmišljavanje strategije i savetovanje u poslovanju koji se tiču informaciono-komunikacionih tehnologija postaju sve važniji. Na nivou korporacije, S&T planira da udvostruči svoje poslovanje do 2010. godine. U Srbiji planiramo da u istom periodu ostvarimo iste ili još bolje rezultate, usredsređujući se na rast prihoda, ali posebno na rast profita. Planiramo, kao i do sada, da rastemo brže od tržišta i to posebno u oblastima poslovnih IT rešenja, konsultantskih i usluga kontinuirane podrške našim klijentima. Planiramo da i dalje opslužujemo velike i srednje kompanije (sa 200 i više zaposlenih) u specifičnim industrijskim sektorima kao što su proizvodnja, telekomunikacije, finansijske usluge, elektroprivreda, proizvodnja hrane, automobilska industrija, saobraćajna logistika, komunalne usluge i sektor državne uprave. Treba napomenuti i da su nam, kao organizaciji koja pruža usluge, zaposleni od suštinske važnosti, zbog čega ćemo nastaviti da ulažemo u njihovu obuku, učenje stranih jezika i sticanje odgvarajućih zvanja tj. sertifikaciju.

Među najboljim smo IT kompanijama u zemlji. Naša misija nije nužno da budemo prvi, najveći, najbolji ili najprifitabilniji, već da budemo cenjena kompanija od svih onih kojima je naš rad od interesa, od naših korisnika i deoničara do zaposlenih, partnera i šire društvene zajednice, pa ako hoćete i od naših konkurenata. Jednostavno, treba da radimo prave stvari i treba da ih radimo dobro, a rezultati će već doći.

Šta mislite o IT tržištu Srbije, sledi li mu svetlija budućnost?

Na žalost, IT tržište u Srbiji sa ukupnom vrednošću od oko 320 miliona evra, predstavlja jedno od najmanjih u Evropi (poređenja radi, u Sloveniji vrednost IT tržišta iznosi blizu 700 miliona dolara, a u Mađarskoj preko dve milijarde američkih dolara). Sa druge strane, slabo razvijeno i nezasićeno IT-tržište zemlje sa središnjom pozicijom u regionu jugoistočne Evrope ostavlja ogromne mogućnosti za njegov ubrzani rast i razvoj. Ukupna vrednost srpskog IT tržišta dostigla je porast od 20 odsto u odnosu na prošlu godinu, a analitičari očekuju da će, uprkos problemima, naše tržište nastaviti da raste za oko 15 odsto godišnje do 2010. godine. Da se poslužim sportskim rečnikom: preostaje nam da se takmičimo u predkvalifikacijama za evropska takmičenja, a put do lige šampiona je dugačak, ali sam uveren da je ostvariv. Jednostavno, treba da radimo više, organizovanije i pametnije a to se, bez obzira na posrtanja, nesnalaženja i sporost, ipak događa.

Šta biste kao iskusan menadžer poručili mladim i budućim menadžerima, šta je to što je važno za lično menadžersko napredovanje?

Po definiciji Pitera Drakera, menadžment je najviše praksa, ali sadrži elemente nauke i profesije. Prema mom iskustvu, ključne komponente na koje budući menadžeri moraju obratiti posebnu pažnju su organizaciona struktura, finansijski rezultati, upravljanje vremenom, korporacijska kultura i precizno definisan delokrug posla i odgovornosti svakog zaposlenog. Još bih dodao da, ako se složimo da je suštinski posao lidera da stvore kolektivnu odgovornost za kreiranje bolje budućnosti kompanije, prvi i najvažniji njegov zadatak bio bi da inspiriše ostale zaposlene da preuzmu deo te odgovornosti. Ubeđen sam da je efektivna i jasna komunikacija pojedinačno najznačajnija karakteristika koju lider mora posedovati u realizaciji tog cilja. I na kraju, iako ne manje važno od prethodno navedenog, rukovodilac mora da pronađe način da integriše ciljeve zaposlenih sa ciljevima preduzeća, vodeći računa o njima i njihovom usavršavanju. Ovi uslovi su potrebni, ali ne i dovoljni da bi se posao rukovodioca uspešno obavljao. Od velikog uticaja su i individualne veštine i autentična ličnost rukovodioca - ako obratite pažnju na uspešne menadžere, shvatićete da nema stereotipa.

| Kontaktirajte nas | ©2007 Limes Press