<=== Nazad na sve intervjue



Miroslav Tlačinac,
vlasnik i direktor preduzeća AMIGA iz Kraljeva

Miroslav Tlačinac

MORA SE GRADITI TRADICIJA I POZITIVAN IMIDŽ




B I O G R A F I J A


AMIGA je u pravom smislu porodična firma. Osnivač i direktor je Miroslav Tlačinac, zamenik direktora i suvlasnik firme je njegov sin Ivan, diplomirani inženjer elektrotehnike, a u posao je uključena i cela porodica, snaha, ćerka i zet. Sutra, nada se, i njegovi unučići. Po mišljenju osnivača, ono što najviše nedostaje našim firmama je tradicija koju uglavnom ističu vlasnici firmi na Zapadu, naglašavajući postojanje svojih firmi preko 100 i više godina, zato nastoji da svu svoju snagu i profit firme stalno ulaže u razvoj i uvođenje novih tehnologija, kako bi stvorio uslove da jednog dana njegovi naslednici mogu sa ponosom da kažu da firma AMIGA ima tradiciju koja će biti jednaka ili ispred konkurentskih firmi. Sledeći segment koji vlasnik potencira jeste kvalitet u obavljanju poslova i negovanje korektnog odnosa prema poslovnim partnerima, sa ciljem da oni mogu sa ponosom da kažu da je AMIGA danas, a nadamo se i sutra, njihov pouzdan partner.

Preduzeće AMIGA iz Kraljeva postoji i razvija se od 1990. godine. Od osnivanja do danas ovo preduzeće karakteriše kontinuiran i postepen razvoj u svakom pogledu: proširenje proizvodnog programa, obima proizvodnje, usavršavanje proizvodnog procesa, povećanje broja zaposlenih, širenje proizvodnog i skladišnog prostora i sredstava za rad. Zahvaljujući tome, AMIGA je danas savremena firma koja zapošljava oko 380 radnika različitih profila, raspolaže sa oko 12.000 metara kvadratnih poslovnog i proizvodnog prostora, opremljenog savremenim mašinama, voznim parkom i kompjuterskom opremom, kaže Miroslav Tlačinac, vlasnik i direktor AMIGE.
U cilju boljeg organizovanja proizvodnje, poboljšanja kvaliteta proizvoda i usluga AMIGA je pre tri godine uvela sistem kvaliteta ISO 9001 i sistem zaštite životne sredine ISO 14001, a pre nekoliko meseci i standard za zavarivanje ISO 3834, a u postupku je dobijanje SLV sertifikata koji nam omogućava izvoz proizvoda na evropsko tržište.

Kako je tekao dosadašnji razvoj i poslovanje AMIGE, u julu ste obeležili 17. rođendan?

Firma se razvijala u dva, odnosno tri pravca. Prvi je bio proizvodnja iz programa javnog osvetljenja, iz kojeg je nastao razvoj programa čelično-rešetkastih konstrukcija, stubova za dalekovode, stubova za mobilnu telefoniju i čelično-rešetkastih konstrukcija za sportske i proizvodno-magacinske hale. Drugi poslovni pravac razvoja bila je izgradnja i formiranje građevinske operative u okviru koje je izgrađen veliki broj baznih stanica mobilne telefonije, zatim veliki broj mreža i dalekovoda, a u zadnje vreme i izgradnja žičara u planinskim turističkim centrima. Izgrađeno je preko 500 baznih stanica širom zemlje i izgrađene su najteže i najmodernije žicare Duboka 1 i Duboka 2 na Kopaoniku, a za ovu sezonu nadamo se da ćemo pustiti u rad žičaru na Divčibarama, Novoj Varoši i žičaru Tornik na Zlatiboru, prvu šestosednu žičaru na Balkanu, koju ovih dana uz veliki broj problema gradimo i trudimo se da opravdamo renome koji smo do sada na tom polju postigli.

Danas smo poslovno prisutni sa našim proizvodnim programom ne samo u Srbiji, već i u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u drugim susednim zemljama. Uspeli smo svoje proizvode, naročito antenske stubove, da plasiramo u Norvešku, Finsku, Estoniju, trenutno radimo za Ugandu, a u pregovorima smo za još neke afričke zemlje. Svi ovi stubovi rade se ili po dokumentaciji naručioca ili po našim projektima.

U cilju proširenja proizvodnog prostora, uzeli smo i učešće u privatizaciji srpskih preduzeća, kao Konzorcijum fizičkih lica kupili smo kraljevačko preduzeće ”Novi Gvožđar”. Njihov magacinsko–skladišni prostor smo pretvorili u proizvodni pogon od novih 7.000 kvadrata. U ovaj novi proizvodni pogon prebačen je deo postojeće proizvodnje, ali su formirane i nove proizvodne linije. Kupljene su nove CNC mašine za proizvodnju čelično-rešetkastih konstrukcija. Trenutno gradimo još jednu proizvodnu halu od 4.500 kvadrata. U njoj će biti smeštene tri nove proizvodne linije koje će sa radom krenuti početkom sledeće godine. Ovde će se proizvoditi sve vrste konusnih osmougaonih i konusnih okruglih stubova do 14 meatara u jednom komadu i za veće visine iz nastavaka, u čemu ćemo biti jedini proizvođač ne samo u Srbiji, već i na Balkanu.

Kojim strateškim pravcima će ići dalje poslovanje i dalji razvoj AMIGE?

Pored navedenih investicija koje su u toku, najveća investicija koju planiramo u narednom periodu jeste izgradnja cinkare koju moramo prilagoditi zahtevima naše proizvodnje. U ovom trenutku zbog nedostatka ovih kapaciteta imamo velike troškove usluga, transporta i manipulacije prizvoda, to nam je trenutno najveće usko grlo u proizvodnji. Ove usluge trenutno radimo u kooperaciji sa preduzećima iz Kruševcu i Paraćina. Za ovu investiciju potrebna su velika sredstva, ali i mnogo dozvola s obzirom da kao firma posedujemo ekološki standard ISO 14001 čija primena u ovoj oblasti zahteva poštovanje velikog broja zahteva i procedura. Izgradnjom vlastite cinkare u potpunosti bismo zaokružili proizvodni proces i svrstali se među vodeće evropske proizvođače u ovoj oblasti.

Šta biste izdvojili sa vaše referenc liste kao najznačajnije što ste do sada radili?

Radeći intenzivno i kvalitetno tokom svih 17 godina našeg dosadašnjeg postojanja, stekli smo značajne reference koje nas nedvosmisleno preporučuju za nove poslove. U oblasti javnog osvetljenja: beogradska ,,Arena", novi most na Neretvi u Mostaru, Poslovni centar ,,Metalac" u Gornjem Milanovcu, hotel ,,Park" u Novom Sadu, most ,,Milenijum" u Podgorici, tunel ,,Sozine” u Crnoj Gori, osvetljenje trga u Baru, hotel “Splendid” u Bečićima, ulica Vojvode Putnika i Topčiderska zvezda u Beogradu, prostor oko poslovnog centra “Ušće”, zatim pešačka zona u Apatinu, Smederevu, Vršcu i u skoro svim gradovima u Srbiji i Crnoj Gori. U oblasti građevinskih i elektromontažnih radova, kao što sam naveo: veliki broj baznih stanica mobilne telefonije, više desetina dalekovoda, trafostanica, niskonaponskih mreža, a sada i u oblasti izgradnji žičara, od kojih ističemo, kao što sam već rekao, dve najteže žičare, Duboka 1 i Duboka 2 na Kopaoniku i ništa lakšu novu šestosednu žičaru Tornik na Zlatiboru koju trenutno gradimo. Takođe, u oblasti proizvodnje i izgradnje izdvajamo čelično-rešetkaste konstrukcije na pokrivanju robne pijace u Kraljevu, zatim nastrešnice za vozila u cementari “Holcim” u Popovcu, krovnu konstrukciju sportske hale u Zrenjaninu, čiji je raspon 55 metara i spada među najveće u zemlji, kao i početak slične konstrukcije sportske hale u Kosovskoj Mitrovici, raspona 42 metra. U proizvodnji su trenutno, pored antenskih stubova “Telekoma Srbije” , “Telenora”, i stubovi za trećeg operatera mobilne telefonije VIP.

Šta očekujete od ove poslovne godine, hoće li biti uspešnija od prošle godine?

Ova godina u pogledu uslova privređivanja nije ništa bolja od prethodne godine, osim što je koliko-toliko održana stabilnost kursa dinara, ali, kao i prošle godine, nije puno urađeno na stabilizaciji cena osnovnih energenata i repromaterijala, a naročito robe široke potrošnje, što je dovelo do znatnog povećanja poslovanja firmi, ali i troškova života radnika. Nisu učinjene bitnije promene koje bi dovele do ravnopravnijih uslova svih pravnih i fizičkih subjekata, kako u oblasti prava tako i u pogledu obaveza. I dalje su na udaru kontrole legalna preduzeća, i dalje se pojavljuju fantomske firme, i dalje je veliki rad na crno u svim oblastima. Nije mnogo urađeno na području rešavanja jednog od najvećih problema ove zemlje - problemu nezaposlenosti. U toj oblasti niko ne želi da čuje glas nas privrednika, koji bezuspešno pokušavamo da ukažemo na uzroke koji su strogo povezani sa neodgovarajućim sistemom školovanja i načinom stimulisanja zapošljavanja novih radnika. Prinuđeni smo zbog toga da sami školujemo svoje kadrove, recimo prošle godine smo vršili obuku elektro-montera i bravara-montera, ove godine obuku zavarivača.

Očekivao sam u ovoj godini poboljšanje uslova kreditiranja, naročito za dugoročna investiciona ulaganja koja su neophodna našoj privredi kako bi se izvršila modernizacija proizvodnje i održala konkurentnost sa firmama iz zapadnih zemalja i iz okruženja, koje su sve više prisutne na našem tržištu. Nažalost, uslovi kreditiranja danas su nepovoljniji nego na početku ove poslovne godine. Ove godine je počela primena NIP-a ( nacionalnog investicionog plana) koji je pokrenuo mnoge nove projekte, ali i doneo velike probleme u primeni, s obzirom na nedostatak projektne dokumentacije i želju velikog broja investitora da koriste ova sredstva, tako da je došlo do usporavanja u realizaciji započetih, ali i novih projekata, što svim izvođačima radova i proizvođačima stvara dodatne teškoće.

Koje je sve lične osobine i vrline, po Vašem mišljenju, potrebno posedovati da bi neko postao preduzetnik i šta biste kao uspešan preduzetnik poručili i koji savet uputili svima koji nameravaju da uđu u preduzetničke vode?

Da bi neko postao preduzetnik mora, pre svega, da bude veliki radnik, mora dobro da poznaje posao kojim hoće da se bavi, mora da zna šta želi i mora da sebi postavi ciljeve koje će ostvariti. Svako u svom radu mora da bude pošten - pošten prema svojim radnicima, klijentima i prema svojim poslovnim partnerima. Mora se posedovati preduzetnička kultura koja će da stvara jedan pozitivan i dobar imidž, kako lični, tako i kompanije koja se vodi. Za mene je bitno, između ostalog, i to da moji radnici moraju imati kvalitetna, čista i uredna odela. Vozila, mašine i proizvodni prostor takođe moraju biti čisti i uredni. Na kraju bih još rekao da je za uspeh u bilo kojoj oblasti rada i stvaralaštva, pa samim tim i u oblasti preduzetništva, potrebno znanje, samopouzdanje i hrabrost. Bilo kada da se sa poslom krene, nije kasno. Svakako je bolje krenuti danas nego sutra.

| Kontaktirajte nas | ©2007 Limes Press